One se "okreću" (počnu rasti ili padati) prije nego što se promijeni smjer cijelog gospodarstva. Služe kao sustav ranog upozorenja.
Ekonomska logika: One obično mjere očekivanja, namjere ili rane faze nekog procesa. Na primjer, prije nego što se izgradi zgrada (što podiže BDP), mora se izdati dozvola. Ako broj dozvola pada, znamo da će za 6-12 mjeseci građevina usporiti.
Primjeri: Izdane građevinske dozvole, narudžbe u industriji, indeksi povjerenja potrošača, prodaja automobila.
One se kreću istovremeno s općim gospodarstvom. One nam govore u kakvom je stanju ekonomija "upravo sada".
Ekonomska logika: Ove varijable predstavljaju samu srž ekonomske aktivnosti, proizvodnju i potrošnju koja se događa u realnom vremenu. Kada BDP raste, ove varijable rastu s njim u istom mjesecu ili kvartalu.
Primjeri: Industrijska proizvodnja, promet u trgovini na malo, broj zaposlenih (osiguranika), uvoz i izvoz.
One mijenjaju smjer tek nakon što se gospodarstvo već promijenilo. One služe za potvrdu da je do promjene doista došlo.
Ekonomska logika: Ove varijable reagiraju sporo zbog zakonskih procedura, ugovornih obveza ili psihološkog oklijevanja. Na primjer, poslodavci ne otpuštaju ljude čim padne prodaja, nego čekaju da vide je li kriza ozbiljna. Isto tako, kredit ne postaje "loš" (NPLs) prvi dan kad netko ostane bez novca, nego tek nakon tri mjeseca neplaćanja.
Primjeri: Stopa nezaposlenosti, neprihodonosni krediti (NPLs), broj stečajeva, kamatne stope.
Da biste razumjeli kretanje ekonomije, promatrajte ih kao priču koja se odvija u tri čina:
VODEĆI indikatori signaliziraju: "Nešto će se uskoro promijeniti (rast ili pad)."
PODUDARNI indikatori kažu: "Promjena se događa upravo sada."
ZAOSTAJUĆI indikatori potvrđuju: "Promjena se dogodila i ostavila je ove posljedice."